paint-brush
Analiza optimalnog signaliziranja s eksperimentima s binarnim ishodom u dvofaznim ispitivanjimapo@bayesianinference
140 čitanja

Analiza optimalnog signaliziranja s eksperimentima s binarnim ishodom u dvofaznim ispitivanjima

po Bayesian Inference
Bayesian Inference HackerNoon profile picture

Bayesian Inference

@bayesianinference

At BayesianInference.Tech, as more evidence becomes available, we make predictions...

3 min read2024/11/10
Read on Terminal Reader
Read this story in a terminal
Print this story
tldt arrow
hr-flagHR
Pročitajte ovu priču na hrvatskom!
en-flagEN
Read this story in the original language, English!
ru-flagRU
Прочтите эту историю на русском языке!
es-flagES
Lee esta historia en Español!
ja-flagJA
この物語を日本語で読んでください!
af-flagAF
Lees hierdie storie in Afrikaans!
rw-flagRW
Soma iyi nkuru muri Kinyarwanda!
fa-AF-flagFA-AF
این داستان را به زبان دری بخوانید!
sr-flagSR
Прочитајте ову причу на српском!
kk-flagKK
Бұл оқиғаны қазақша оқыңыз!
nso-flagNSO
Bala kanegelo ye ka Sesotho sa Leboa!
ur-flagUR
اس کہانی کو اردو میں پڑھیں!
ka-flagKA
წაიკითხეთ ეს ამბავი ქართულად!
HR

Predugo; Čitati

Ovaj odjeljak ispituje optimalno signaliziranje u dvofaznom Bayesovom modelu uvjeravanja s eksperimentom faze I koji je dizajnirao pošiljatelj i određenim eksperimentima faze II, uključujući trivijalne slučajeve. Lema 1 pokazuje da trivijalni pokusi faze II dopuštaju strategije slične jednofaznim pokusima.
featured image - Analiza optimalnog signaliziranja s eksperimentima s binarnim ishodom u dvofaznim ispitivanjima
Bayesian Inference HackerNoon profile picture
Bayesian Inference

Bayesian Inference

@bayesianinference

At BayesianInference.Tech, as more evidence becomes available, we make predictions and refine beliefs.

0-item

STORY’S CREDIBILITY

Academic Research Paper

Academic Research Paper

Part of HackerNoon's growing list of open-source research papers, promoting free access to academic material.

Autori:

(1) Shih-Tang Su, Sveučilište Michigan, Ann Arbor (shihtang@umich.edu);

(2) Vijay G. Subramanian, Sveučilište Michigan, Ann Arbor i (vgsubram@umich.edu);

(3) Grant Schoenebeck, Sveučilište Michigan, Ann Arbor (schoeneb@umich.edu).

Tablica veza

Sažetak i 1. Uvod

2. Formulacija problema

2.1 Model eksperimenata s binarnim ishodom u dvofaznim pokusima

3 Eksperimenti s binarnim ishodom u dvofaznim ispitivanjima i 3.1 Eksperimenti s probirima

3.2 Pretpostavke i inducirane strategije

3.3 Ograničenja zadana pokusima faze II

3.4 Omjer uvjeravanja i optimalna signalna struktura

3.5 Usporedba s klasičnim Bayesovim strategijama uvjeravanja

4 Eksperimenti s binarnim ishodom u višefaznim ispitivanjima i 4.1 Model eksperimenata s binarnim ishodom u višefaznim ispitivanjima

4.2 Određeni eksperimenti u odnosu na eksperimente koje je osmislio pošiljatelj

4.3 Višefazni model i klasično Bayesovo uvjeravanje i literatura

3 eksperimenta s binarnim ishodom u dvofaznim ispitivanjima

U ovom odjeljku problem optimizacije pošiljatelja predstavljen u (2) odjeljku 2.1, rješava se počevši od najjednostavnijeg netrivijalnog slučaja. Postoje samo dvije faze u ispitivanju koje se ovdje proučava, a iz ovoga ćemo razviti bolji uvid u to kako različite vrste eksperimenata (određeni u odnosu na one koje je osmislio pošiljatelj) utječu na optimalnu signalnu strategiju pošiljatelja. Da budemo precizniji, analizirat ćemo kako će dva utvrđena eksperimenta (u fazi II) i jedan eksperiment koji je osmislio pošiljatelj (u fazi I) utjecati na pošiljateljevu optimalnu signalnu strategiju. Prije nego što predstavimo opći slučaj, raspravljat ćemo o klasi podskupa dvofaznih ispitivanja koja su slična jednofaznim ispitivanjima. U ovoj klasi dvofaznih pokusa, u jednom od pokusa faze II, koji se naziva trivijalni eksperiment, raspodjela ishoda je neovisna o pravom stanju. Trivijalni eksperimenti [2], također nazvani (Blackwell) neinformativni eksperimenti u nekoj literaturi, često se koriste kao mjerila za usporedbu očekivane promjene korisnosti agenata pod različitim signalnim shemama/mehanizmima, npr. [22,20,21]. Ovaj dvofazni model s trivijalnim eksperimentom pokušava obuhvatiti probleme stvarnog svijeta jednim stvarnim (i skupim) eksperimentom, npr. kliničkim ispitivanjima, ulaganjima rizičnog kapitala ili svemirskim misijama. Budući da je eksperiment skup, predviđen je postupak provjere kako bi se odlučilo isplati li se provesti eksperiment. Zatim ćemo analizirati optimalnu signalnu strategiju u općem scenariju, gdje su oba eksperimenta u fazi II netrivijalna.

3.1 Eksperimenti s prikazima

Započinjemo analizom pošiljateljeve optimalne strategije (struktura signalizacije) u jednostavnom scenariju gdje postoji jedan netrivijalni eksperiment proveden u fazi II. Ovlaštenje pošiljatelja za odabir para vjerojatnosti (p1, p2) kontrolira proces provjere. Kako bismo izbjegli dvosmislenost, prvo ćemo definirati što je trivijalni eksperiment.


image


Kada se provede trivijalni eksperiment (u fazi II), posteriorno uvjerenje o stanju ostaje isto kao i privremeno uvjerenje izvedeno u (1). Kada postoji trivijalni eksperiment u dvije opcije pokusa faze II, tada Lema 1 navodi da je očekivana korisnost pošiljatelja i primatelja pod optimalnom strategijom signaliziranja ista kao u (jednofaznom) klasičnom Bayesovom problemu uvjeravanja.


Lema 1. Kada je prostor stanja binarni, očekivane korisnosti i pošiljatelja i primatelja su iste u sljedeće dvije Bayesove sheme uvjeravanja pod optimalnom strategijom signaliziranja svake sheme:


  1. Bayesovo uvjeravanje u jednofaznom pokusu,


  2. Bayesovo uvjeravanje u dvofaznom pokusu s eksperimentom faze I koji je dizajnirao pošiljatelj i trivijalnim eksperimentom u fazi II.


U postavci klasičnog Bayesovog uvjeravanja u jednom suđenju, optimalna strategija signaliziranja samo miješa dva moguća stanja u jednom ishodu (npr. kada tužitelj tvrdi da je osumnjičenik kriv). Na drugom ishodu, pošiljatelj otkriva pravo stanje s vjerojatnošću jedan (npr. kada tužitelj kaže da je osumnjičenik nevin). Kada postoji trivijalni eksperiment u fazi II, drugi eksperiment (pod pretpostavkom da će se provesti na ishodu ωB) postat će nefunkcionalan pošiljateljevim izborom eksperimenata u fazi I. Ovaj se fenomen događa jer pošiljatelj uvijek može odlučiti otkriti pravo stanje kada treba provesti netrivijalni eksperiment, tj. postavljanjem P(θ1|EB) = 1 ili P(θ2|EB) = 1; a klasična Bayesova strategija uvjeravanja može se ponoviti. U biti, postojanje trivijalnog eksperimenta u fazi II ispitivanja ne ograničava pošiljatelja.


Ovaj je dokument dostupan na arxiv pod licencom CC 4.0.


L O A D I N G
. . . comments & more!

About Author

Bayesian Inference HackerNoon profile picture
Bayesian Inference@bayesianinference
At BayesianInference.Tech, as more evidence becomes available, we make predictions and refine beliefs.

VIJESI OZNAKE

OVAJ ČLANAK JE PREDSTAVLJEN U...

Read on Terminal Reader
Read this story in a terminal
 Terminal
Read this story w/o Javascript
Read this story w/o Javascript
 Lite
Also published here
X REMOVE AD