Kako globalne ekonomske tenzije eskaliraju, zlato je skočilo na najviši nivo u istoriji, dok Bitcoin i dalje relativno stagnira. Uprkos svojoj reputaciji "digitalnog zlata", Bitcoin nije uspio da odgovori na makroekonomsku neizvjesnost na isti način kao plemeniti metal.
Prema Svjetskom savjetu za zlato , zlato je prešlo 3,000 USD/oz u trgovanju unutar dana u ranim satima u petak, 14. marta, a zatim ponovo u ponedjeljak, 17. marta. Ova istorijska prekretnica uglavnom je vođena strahovima investitora nakon novih trgovinskih tarifa koje je uveo Donald Trump . Zlato se dugo smatralo krajnjim sigurnim utočištem, a sa rastućim geopolitičkim tenzijama, institucionalni investitori su se okrenuli fizičkom zlatu, a ne bitkoinu kao zaštiti od inflacije i ekonomske nestabilnosti.
Dok zlato nastavlja da obara rekorde, Bitcoin se trgovao bočno, pokazujući slabu reakciju na iste ekonomske sile. Ovo postavlja pitanja o tome da li se Bitcoin zaista može smatrati zaštitom od finansijskih previranja ili ga investitori i dalje vide kao visoko rizičnu, špekulativnu imovinu, a ne kao stabilno skladište vrijednosti.
Tekući trgovinski spor između SAD-a i EU se intenzivirao, dodajući dodatnu neizvjesnost globalnoj ekonomiji. Evropska unija je nedavno nametnula carinu od 50% na američki viski, uzvrativši na američke carine na čelik i aluminijum. Kao odgovor, Trump je zaprijetio carinama od 200 posto na evropsko vino i žestoka pića. Ovaj razvoj događaja povećao je strah od globalnog trgovinskog rata, koji bi mogao usporiti ekonomski rast i uticati na raspoloženje investitora. Tradicionalno, takve tenzije pokreću potražnju za sigurnim utočištem, pogodujući imovini poput zlata, dok neizvjestan status Bitcoina ostavlja ga u limbu.
Bloombergov izvještaj sugerira da je malo vjerovatno da će Federalne rezerve prilagoditi kamatne stope u prvoj polovini godine. Međutim, analitičari očekuju da bi do smanjenja kamatnih stopa moglo doći u drugoj polovini, što bi moglo stvoriti povoljnije uslove za rizična sredstva poput bitkoina. Istorijski gledano, niže kamatne stope su učinile rizičnije investicije privlačnijim smanjenjem privlačnosti sredstava sa stalnim prihodom. To bi potencijalno moglo dovesti do većeg institucionalnog interesa za Bitcoin ako se poveća likvidnost na finansijskim tržištima.
Uprkos dominaciji zlata, institucionalni investitori bi se na kraju mogli okrenuti bitkoinu, posebno pošto se kašnjenje u fizičkom lancu snabdevanja zlatom proteže na 2-3 meseca. Ako se inflacija ubrza i pristup zlatu postane ograničen, investitori se mogu diverzificirati u digitalnu imovinu.
Međutim, kripto tržište se i dalje suočava s regulatornom nesigurnošću, a mnogi fondovi su i dalje oprezni u pogledu premještanja značajnog kapitala u Bitcoin. Predstojeći propisi i veća finansijska integracija mogli bi biti ključni katalizatori za usvajanje Bitcoina među institucionalnim igračima.
Uprkos trenutnoj stagnaciji, mnogi stručnjaci vjeruju da Bitcoin još uvijek ima prostora za rast. Kombinacija potencijalnog smanjenja stope Federalnih rezervi, sve veće institucionalno usvajanje i regulatorne jasnoće mogla bi gurnuti Bitcoin ka novom vrhuncu svih vremena (ATH) kasnije ove godine.
Za sada, zlato ostaje glavni izbor za investitore koji traže sigurnost, ali uloga Bitcoina u finansijskom sistemu nastavlja da se razvija. Ako se ekonomski uslovi pogoršaju, kriptovalute bi se i dalje mogle pojaviti kao alternativna zaštita od inflacije i finansijske nestabilnosti.